P.... S.... fashion pokreće misiju očuvanja i zaštite endemskih vrsta drveća simbola Srbije, drveća koje nestaje.

Čuvajmo naše posebnosti

 

P.... S.... fashion je sa Institutom za šumarstvo iz Beograda potpisao ugovor o donatorstvu za projekat očuvanje genofonda Pančićeve omorike i piramidalne jele, podizanje semenske plantaže i povećanje površina direktnim pošumljavanjem.

 

Kao kompanija koje je posvećena očuvanju prirode, obnovi šuma, i potpuno osvešćena u oblasti zaštite životne sredine, smatramo da je ovakva misija najdirektnija pomoć prirodi koja nam odavno poručuje da moramo što pre da preduzmemo konkretne korake da bismo bili u skladu sa njom.

 

Zašto piramidalna jela i Pančićeva omorika?

 

Piramidalna jela je jedinstvena kraljica Pešterske visoravni koja raste na području šume Paljevine, na lokalitetu Ogorijevac kod sela Kladnica, nedaleko od Sjenice, gde vegetira ukupno 6 primeraka ove jele, koja je sredinom devetnaestog veka pronađena na još samo dva mesta u svetu, u Nemačkoj i Francuskoj.

To je poslednji fragment nekadašnjih šuma Peštera, koje su se, prema nekim podacima, prostirale na više od 100 hiljada hektara. Ona je nešto što je preostalo od iskona i samo na tom području se može videti. Zato je veoma važno da se sačuva kao deo prirode, kakva je izvorno bila na Pešteru.

 

Pančićeva omorika je jedinstveni “živi fosil” svetske flore i predstavlja naučnu zagonetku, s obzirom na to da je vrsta koja potiče iz tercijara, odnosno perioda od izumiranja dinosaurusa, približno pre oko 65 miliona i početka posljednjeg ledenog doba pre oko 1,8 miliona godina.

Pančićeva omorika je endemit Balkanskog poluostrva. U Republici Srbiji se nalazi u kanjonu srednjeg toka reke Drine, u NP Tara i kanjonu reke Mileševke. Brojnost vrste je u stalnom opadanju usled delovanja nepovoljnih faktora spoljašnje sredine i pojave biljnih bolesti i štetočina. Kako bi se vrsta sačuvala od nestanka, neophodno je izvršiti konzervaciju raspoloživog genofonda. Zbog strogih režima zaštite, sakupljanje semena je zabranjeno, pa proizvodnja sadnica nije moguća u dovoljnom obimu. Podizanjem semenske plantaže omogućila bi se kontinuirana proizvodnja semena bez narušavanja stanja prirodnih populacija. Ovim načinom rada moglabi se značajno proširiti njena rasprostranjenost i na staništa na kojima je sada nema, a na kojima su ekološki uslovi optimalni za tu vrstu.

 

Projekat očuvanja

Kako bi se posao temeljno uradio, sve aktivnosti se moraju planirati i međusobno sinhronizovati. Najzahtevnija i najvažnija aktivnost je sakupljanje semena. Ona se mora izvršiti u optimalnom periodu, odmah nakon sazrevanja. Nakon toga mora seuradititi dorada semena i seme pripremiti za setvu. Setvu treba obaviti sledećeg proleća, odvojeno po materinskim stablima. Da bi sadnice bile kvalitetnije i da bi se osigurao uspeh prijema prilikom prenošenja na teren, koristiće se tehnologija proizvodnje u kontejnerima. U starosti sadnica od dve godine treba obaviti pošumljavanje, na unapred odabranim površinama koje ispunjavaju neophodne kriterijume prema potrebama vrste. Deo sadnica odabranih genotipova biće upotrebljen za podizanje semenske plantaže, površine minimalno 1 hektar. Semenska plantaža će dugoročno obezbediti proizvodnju dovoljne količine kvalitetnog semena za potrebe proizvodnje sadnica u intenzivnom pošumljavanju.

 

Faze projekta:

Saradnja P.... S.... fashion i Instituta za šumarstvo na ovom projektu trajaće 3 godine i odvijaće se u 5 faza:

1. Faza obuhvata sakupljanje semena (branje šišarica), koja počinje u septembru ove godine 

2. faza je dorada semena (trušenje), koja će se realizovati u novembru 2021. i traje mesec dana

3. faza obuhvata proizvodnja kontejnerskih sadnica (oko 12.500 sadnica) i traje 15 meseci (od  septembra 2022. do septembra 2023);               

4. faza obuhvata podizanje semenske plantaže, minimalna površina 1 hektar (traje 2 meseca, oktobar, novembar 2023);

5. faza obuhvata pošumljavanje (sadnja na različitim terenima na površini oko 4 hektara (traje 2 meseca, oktobar, novembar 2023)

 

Pridružite  se  našoj misiji  zaštite naših endemskih vrsta drveća koje nestaje.

Sačuvajmo  naše posebnosti,  grane koje nas spajaju i korene iz kojih se rađaju!